Što je to linux?
Linux je slobodni unixoidni operacijski sustav, koji je dobio ime po svojem autoru Linusu Torvaldsu. Prije nego što je Linus Torvalds napravio novu jezgru za Intelov mikroprocesor 80386, UNIX operacijski sustavi nisu bili primjenjivi ni popularni za kućnu i uredsku upotrebu. Linus Torvalds je napravio svoj kernel po uzoru na MINIX ali i na SunOS (danas Solaris), koji je koristio na fakultetu. Nakon što je neko vrijeme sam koristio kernel, Linus je prebacio svoje djelo na internet (1991) te pozvao ljude da sudjeluju u daljnjem razvoju. Mnogi programeri su prihvatili poziv pa je pravedno reći da linux jezgra nije samo Linusovo djelo, nego zajedničko djelo programera diljem svijeta. Isto tako, i operativni sistem nastao na linux jezgri je djelo zajednice programera/hakera. Linux je slobodan softver, dok brzi razvoj globalne komunikacijske mreže i GPL licenca za korištenje poslužili su kao platforma za rast globalne zajednice suradnika - korisnika i programera, koji su omogućili da Linux dođe na naslovne stranice i postane prepoznatljivo ime. (izvor: Wikipedia)
Zašto bih se odlučio za linux?
1. Cijena
Za Windows ćete morati platiti nešto preko 1000kn. Linux je u potpunosti besplatan, sve što vam treba je CD/DVD kojeg možete skinuti putem interneta, dobiti od prijatelja ili naručiti besplatan CD kojeg će vam poštar donjeti na kućna vrata.
2. Izbor distribucija
Za razliku od Windowsa, Linux sadrži na stotine različitih distribucija prilagođenih pojednim korisniku, tvrtki ili serveru. Svaka od njih ima svojih prednosti i mana, ali zbog velikog izbora sigurno ćete naći onu koja odgovara vašim potrebama. Nove verzije distribucija izlaze vrlo često, u periodima od par mjeseci. Sa druge strane, Windows je jedan, i Microsft nas počasti sa novom verzijom svakih par godina. Svaka od njih dolazi u "prividno" više izdanja, tipa "Home", "Basic" i sl. što su zapravo samo okljareštene verzije cijelih Windowsa sa nižom cijenom.
3. Grafičko okruženje
Windows dolazi sa standardnim (i jedinim) grafičkim okruženjem na kojemu su moguće male modifikacije tipa promjene boje pozadine, prozora i sl. Linux vam pak dopušta da si izaberete radnu okolinu, onu koja odgovara vašim potrebama, hardverskim zahtijevima i sl. (GNOME, KDE, XFCE, Motif itd...) Dalje, tu su i CompizFusion efekti, koji osim što izgledaju impresivno, imaju nevjerovatnu funkcionalnost.
4. Zaštita od Virusa
Svi znamo kako su Windowsi osijetljivi na viruse, adware, spyware i slične neugodnosti koje zahvate svakoga tko se koristi internetom. Riješenje je posegnuti u djep i kupiti neki antivirusni alat. Ali kako svakodnevno izlaze na desetke novih virusa, zaštita je sve samo ne potpuna. Linux korisnici surfaju internetom bez antivirusnih alata (iako postoje) bez ikakve bojazni da bi pokupili neki crv, virus, trojanac ili nesto slicno.
5. Instalacija
Linux je puno lakše instalirati nego Windowse. Dapače, danas većina distribucija ima tzv. "LiveCD" koji pokrene čitav operativni sustav bez da ga instalira na hard disk. Tako slobodno možete koristi sve programe, surfati internetom, pregledati sve i donjeti odluku o instalaciji. Dovoljno je kliknuti na ikonu na desktopu, proći kroz par koraka, sačekati da se instalacija dovrši, a vi za to vrijeme možete igrati neku igricu ili čitati vijesti sa vašeg omiljenog internet portala.
6. Stabilnost
Najgora stvar koja vam se može desiti je plavi ekran (BSD) pred kraj cijelodnevnog pisanja seminara. Windowsi su poznati po svojoj nestabilnosti i čestim rušenjima. Što više aplikacija instalirate, to su veće šanse da će vam se srušiti Windowsi. Većina korisnika u tim situacijama poseže za ponovnom instalacijom, što za posljedicu često ima gubitak osobnih podataka sa diska. U Linuxu jezgra (kernel) operativnog sistema je odvojena od grafičkog okruženja, tako ako vam se sruši neka određena aplikacija, to neće utijecati na vaš operativni sistem.
7. Aplikacije
Skoro svi programi za Linux su u potpunosti besplatni, čak i kompleksni uredski alati poput OpenOffice-a ili GIMP-a (alat za obradu slika koji se da poistovijetiti sa Photoshopom). Većina njih dolazi sa izvornim kodom, pa ako imate programerskih viještina možete svaki program posebno prilagoditi svojim potrebama. U slučaju da vam zatreba neki program koji je napravljen isključivo za windowse, možete ga koristiti i pod Linuxom uz pomoć programa WINE. Sramotno je što Windowsi s obzirom na cijenu, dolaze poprilično "goli" što se tiče programa. Možete slušati glazbu u MediaPlayeru, napisati tekst u Writepad-u, nacrtati nešto u Paintu i to je otprilike to. Sve ostalo morate kupiti, počevši od programa za snimanje DVD-ova, uredskih alata, antivirusa i slično što cijenu korištenja Windowsa diže daleko iznad 1000kn. Linux dolazi out-of-the-box sa skoro svim alatima koji će vam ikad zatrebati.
8. Kompatibilnost sa ostalim operativnim sustavima
Linux može pristupiti stotinama datotečnih sustava, za razliku od Windowsa koji koriste samo FAT32/NTFS. U Linuxu možete pokrenuti programe napisane za Windowse (WINE), igrati Windows igrice (Cedega, CrossoverOffice), dopisivati se sa prijateljima koji koriste ICQ, MSN, AOL ili nešto drugo.
9. Manji hardverski zahtijevi
Linux će sasvim uredno raditi sa svim 3D efektima uključenima na nekom starijem stroju, sa 512MB memorije i grafičkom karticom starije generacije. O Windows Visti ne trebate niti razmišljati ukoliko nemate najnoviji hardver.
10. Ideja OpenSource softvera
Windows programe pišu programeri koji prave aplikacije koje izgledaju i ponašaju se onako kako ih je tvrtka zamislila. Oni će obaviti svoj posao i dobiti svoju plaću. Tu sve završava. Linux programe pišu stručnjaci-entuzijasti, onako kako su ih oni zamislili, za svoju dušu i za dobrobit Linux zajednice. Sa programom pružaju besplatno i njegov izvorni kod, tako da netko jos stručniji može napraviti još bolji proizvod. Ishod svega toga su stotine izuzetno stabilnih i kvalitetnih aplikacija dostupnih svima.
Koje su prednosti linuxa?
Koji su hardverski zahtijevi?
Ukoliko imate računalo kupljeno unazad par godina, uopće se ne trebate brinuti oko hardverskih zahtjeva. Za ugodan rad dovoljan je bilo koji procesor od 1Ghz naviše, minimalno 256MB memorije i par gigabajta diskovnog prostora. Naravno da će linux raditi i na slabijim konfiguracijama, ukoliko odaberete neko hardverski manje zahtijevno grafičko okruženje (XFCE, Fluxbox).
Gdje nabaviti linux?
Kako je stiglo vrijeme brzog pristupa internetu (ADSL), nabavka linuxa je lakša nego ikad prije. Posijetite službene stranice željene distribucije i preuzmite ISO datoteku veličine oko 700MB (CD) ili veću (DVD). Ukoliko nemate brzi pristup internetu ili ste ograničeni sa bandwithom, možete zatražiti da vam pošalju besplatan CD (treba par tjedana da vam dostave), posuditi od prijatelja, pronaći na DVD-ovima informatičkih časopisa ili kupiti CD/DVD po cijeni od XX kuna sa stranice MojCD.com. Možete se javiti i na forum i zamoliti nekoga da vam presnimi CD. Kada ste nabavili linux primjenite slogan "Pass it on“ i podijelite ga znancima.
Koju distribuciju odabrati?
Danas postoje na stotine raznih distribucija, što nam daje veliku mogučnost izbora ali ujedno i postavlja veliki upitnik za početnika. Linux distribucija sastoji se od jezgre linuxa (kernel), grafičkog okruženja, raznih programa i dr. Svaka distribucija namijenjena je nekoj skupini korisnika ili za neku specifičnu namjenu. Tako danas imamo distribucije naminjenje kućnoj uporabi, serverima, multimediji, pa čak i određenim vjerskim religijama.
Ubuntu Studio - multimedijalna distribucija
Ovo neka vas ne zabrinjava, jer u suštini, sve distribucije su vrlo slične. Ipak, izbor vaše prve distribucije iznimno je bitan. Zato ćemo vam preporučiti neke user-friendly distribucije. Za početak, zaboravite na distribucije koje nalikuju na Windowse (Vixta, Linux XP...). Ako mislite da će vam one olakšati prijelaz sa windowsa - varate se. Nedavno smo imali priliku isprobati neke od njih, i pokazale su se iznimno bugovitim. Mi ćemo se odlučiti za neke od najpopularnijih/najboljih distribucija. Razlog tomu je njihova izuzetna stabilnost, redovito izdavanje nadolazećih verzija i zakrpa, velik broj programa/paketa kompajliranih za njih i ogroman broj korisnika. Ovo zadnje vrlo je bitno, jer ako "zapnete" negdje, postoji hrpa how-to članaka i foruma na internetu gdje ćete moći potražiti pomoć/pitanje vezano za Vašu distribuciju. Kao početniku, preporučili bi vam Ubuntu distribuciju, temeljenu na Debian GNU/Linuxu. Jednostavna je, lagana za korištenje, podržava veliki broj raznog hardvera i što je najbitnije - ima ogroman broj korisnika, kako u svijetu tako i u hrvatskoj. Nove inačice izlaze svakih šest mjeseci, redovito se objavljuju zakrpe a instalacija je pojednostavljena do kranjih granica. Možete probati i sa nekom varijacijom Ubuntu-a kao što je Xubuntu, Edubuntu, Fluxbuntu, LinuxMint i dr.
Ubuntu 7.10 desktop
Sljedeća preporuka bila bi PClinuxOS, distribucija temeljena na Mandrivi, posebno prilagođena za početnike i jednostavna za rad. Možete pokušati i sa Mandrivom 2008, koja će vam kao početniku olakšati mnoge muke.
PCLinuxOS 2007
Mandriva 2008
Koje grafičko okruženje odabrati?
Opet se pred nama nalazi veliki upitnik. Linux ima više grafičkih sučelja, koja su odvojena od osnove operativnog sustava. Pazite, ovo nisu teme koje će zamaskirati izgled vašeg linuxa, već kompletna grafička okruženja. Svako od njih izgleda drugačije i ponaša se drugačije, tako da sa promijenom grafičkog okruženja možete imati dojam da ste promjenili kompletan OS, iako se nalazite u istoj distribuciji. Sve ono što vidite na desktopu je grafičko okruženje - radna površina, paneli, window manageri, upravitelji datotekama. Najpopularnija sučelja za linux su GNOME i KDE. Svako od njih dolazi sa njima prilagođenim aplikacijama.
GNOME
KDE (K Desktop Environment)
Ukoliko se prije niste susretali sa linuxom, GNOME bi možda bio bolji izbor. Jednostavan je za korištenje i manjih hardverskih zahtjeva. Sadrži dva panela, jedan na vrhu ekrana i jedan na dnu ekrana. Panel na vrhu sa ljeve strane sadrži menije logički raspodijeljene u tri skupine: Aplikacije (Applications), Mjesta (Places) i Sistem (System). Meni aplikacije će vam otvoriti popis svih instaliranih programa, razvrstanih po kategorijama. Places će vam prikazati sve particije i uređaje, a iz menija System moći ćete konfigurirati GNOME po vašim željama. U gornjem desnom kutu nalazi se sat i svojevrsni system tray. Panel na dnu ekrana prikazuje popis svih otvorenih prozora (window list). Kao osnovni upravitelj datotekama koristi jednostavni Nautilus.
GNOME DESKTOP (GNU Network Object Model Environment,)
KDE (K Desktop Environment)
KDE (K Desktop Environment) je dosta konfigurabilniji i nešto većih hardverskih zahtjeva. Ima samo jedan panel na dnu ekrana sa start tipkom koja otvara meni sličan onome iz windowsa. Na njemu se nalazi i popis otvorenih prozora, a sa desne strane sat i system tray. Većina iskusnijih korisnika koristi KDE, baš zbog velikih mogučnosti prilagodbe pojedinom korisniku.
KDE Desktop (K Desktop Environment)
Svatko sučelje ima svojih prednosti i mana. Umjesto da slušate hrpu tuđih mišljenja, preporučam vam da isprobate obadva i sami odlučite. Ukoliko distribucija koju preuzimate s interneta dolazi na CD-u, morati ćete odabrati GNOME ili KDE verziju. Ako pak preuzimate DVD verziju, ona najčešće sadržava oba sučelja koje možete instalirati i pri loginu odabrati jedno od njih, ovisno koje će vam više odgovarati.
